Ideja o izgradnji Alkarskih dvora, građevine koja bi služila potrebama Viteškoga alkarskog društva, seže u kraj 19. stoljeća.

Viteško alkarsko društvo 1993. godine postaje vlasnik dijela Kvartira, spomeničke građevine iz 18. i 19. stoljeća, a odlukom Vlade Republike Hrvatske 2004. i cijeloga bloka Kvartira. Na prigodnoj svečanosti 18. ožujka 2007. položen je kamen temeljac za rekonstrukciju i izgradnju Alkarskih dvora i Muzeja Sinjske alke u prostorima Kvartira. Autor građevinskoga, arhitektonskog dijela je Ante Kuzmanić. Muzej je uređen po koncepciji Ante Miloševića i Joška Belamarića, a autorica postava je Nikolina Jelavić Mitrović.

Novi privatni i uredski prostori Viteškoga alkarskog društva: Vojvodin salon, Alkarski klub… kao i prigodni izložbeni i prezentacijski prostor, nalaze se u starim, renoviranim prostorima Kvartira. Kompleks Dvora je koncipiran kao skladni jedinstveni prostor, koji samo naoko djeluje odvojen dvorištem.

Muzejski prostor u iskopanom dvorištu čini kralješnicu kompleksa koja povezuje prostor od ulaza Petrovac na jugu do vojvodinih prostorija na sjeveru. Pri tome dvoetažnost prostora daje posebnu dinamiku, jer penjanje uz postave muzejskoga dijela omogućava posjetitelju doživljaj iz više rakursa - doživljaj treće dimenzije.

Cijela priča temelji se na kontrastima prostora ispod i iznad zemlje. U prostoru iznad zemlje primarnu riječ imali su konzervatori. Taj prostor obnovljen je starim tradicionalnim materijalima: drveno vidljivo krovište, skladna kupa kanalica, prozori s kamenim okvirima, drvena masivna vrata i škure, perfektno obrađene stijene fasade, dok su u ukopanom dijelu primarni suvremeni materijali i oblici. (A. Kuzmanić)