|
|
Sinj je grad koji leži na sjeverozapadnome rubu Sinjskoga polja, u dolini rijeke Cetine, podno stare tvrđave, u Dalmatinskoj zagori, četrdesetak kilometara udaljen od mora. To je područje naseljeno još od neolita, a u antičko su doba u njegovoj blizini bila dva važna lokaliteta, rimski grad Colonia Claudia Aequum, u današnjem selu Čitluku, koji je, vjerojatno, osnovao August kao oppidum civium Romanorum. Među ostalima važnim spomenicima tu je otkriven glasoviti kip Hekate (ili Dijane) i Heraklova glava, koji se čuvaju u arheološkoj zbirci franjevačkoga samostana. Na najjužnijem rubu Sinjskoga polja leži pak Trilj, prozvan po negdašnjome Tiluriumu (i Pons Tilurii),
koji se nalazio na mjestu današnjega Garduna, neko vrijeme sjedištu rimske VII. legije, a potom pomoćnih postrojba .Kad su se Hrvati točno doselili u Cetinsku krajinu, ne zna se, ali bizantski car Konstantin Porfirogenet, iz 9. st., u poznatome djelu De administrando imperio, među najstarijima hrvatskim upravnim jedinicama već navodi i Cetinsku županiju. Premda se grad Sinj, u obliku Vsin, spominje tek razmjerno kasno u srednjem vijeku, 1341., a u ugovoru pak između kralja Ludovika i Ivana Nelipčića iz 1345. kao Zyn, njegova je starost neusporedivo dublja. Na podnožju današnje stare tvrđave, Grada, pronađen je natpis na latinskome iz kojeg se razabire da se utvrda u antičko doba, vjerojatno, zvala Osinium (s varijantom Asinium) i da je bila sjedište ilirskoga plemena Ozinijata. Ispod stare se tvrđave s vremenom razvilo naselje koje se u spomenicima spominje i kao Cetina, po obližnjoj rijeci, ali se poslije na nj potpuno prenijelo ime staroga grada, Sinja, kako je ostalo do danas. Spomen na staro ime današnjega Sinja vjerojatno je i ime krajine, Cetinska krajina. Grad Sinj bio je od konca 13. st. u rukama moćnih bribirskih knezova Šubića, a sredinom 14. st. potpada pod vlast Nelipčića. Godine 1516., kako se čini, definitivno ga osvajaju Turci. Nakon što su 1537. Turci osvojili Klis i uspostavili Kliški sandžak, Sinj je izgubio nekadašnju važnost i s vremenom se pretvorio u gradić na putu koji je iz Bosne vodio na more. No, otkako je Mletačka Republika 1648. opet zauzela klišku tvrđavu, Sinj zadobiva staru važnost jer stječe ulogu posljednje turske predstraže prema mletačkim posjedima.
|
|
|
|
